|
|
|
Poslušajte svoj glas -
možda Vam želi nešto reći!
Ideju o
obilježavanju
posebnog dana - dana glasa inicirali su Brazilski liječnici i glasovni
terapeuti 1999. godine. Prije dvije godine, 2003. proslavljen je
Prvi svjetski dan glasa koji je ukazao na važnost čuvanja
ljudskog glasa
kao najvažnije komponente komunikacije, ali i bitne karike sveukupnog
zdravlja. Otorinolaringolozi i svi kojima je glas profesija uduženi u
razne udruge, klinike, edukacijske ustanove iz cijeloga svijeta
predstavili su program brige o zdravom glasu. Ta briga odnosi se na
edukaciju o glasovnim poteškoćama, profesionalnom korištenju glasa,
tumorima larinksa i prevenciji bolesti koje uzrokuju bolesti glasnica i
larinksa.
|
|
U ponedjeljak 16. 4. 2007. obilježava se
Svjetski dan glasa
Slave ga
i obilježavaju
širom svijeta otorinolaringolozi i fonijatri i svi drugi koji se bave
fenomenom ljudskog glasa.
Obilježavaju ga i glasovni umjetnici, a
posebice medijski djelatnici
svih svjetskih radijskih i televizijskih postaja, jer je taj dan i
njihov dan, obzirom da svoju poruku prenose prvenstveno glasom.
Ne zlorabimo svoj glas!
Ove godine Svjetski dan glasa pronosi poruku o važnosti čuvanja glasa u
svakoj životnoj dobi.
U dječjoj je dobi vrlo važno razviti primjereno korištenje glasa, ali i
izgraditi svijet koji nije zagađen bukom ili dimom sve do
cigareta vlastitih roditelja.
Zadržati svoj glas zdravim čini nas kompetentnim u mnogim
djelatnostima suvremenog načina života. Okruženi smo novim
tehnologijama koji glasu daju važnost i moć! Glasom možemo upravljati
strojevima, računalima, mobilnim telefonima, automobilima...
Glas
je ponovno postao važan dio osobnog identiteta. I ne zaboravimo -
govorenjem prenosimo svoje emocije i stavove, ali učinkovitiji
smo ako to radimo glasom koji nas "sluša".
I pjevanim glasom osim što možemo
zabaviti možemo terapeutski djelovati na druge, na sebe i svoju
djecu te uspostaviti blizak i nikada
zaboravljen kontakt.
Zbog toga nemojmo zlorabiti svoj glas. Čuvajmo ga!
| Povodom obilježavanja 85.
godišnjice Klinike za
bolesti uha, nosa i grla Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izdana je monografija (2006, urednik
doc. dr. sc. Drago Prgomet) u kojoj su osim
povijesnih činjenica publicirani i stučni tekstovi. Jedan od takvih je
i tekst prof. dr. sc. Sante Večerine Volić koji povodom obilježavanja
Svjetskog dana glasa prenosimo u cjelosti. |
REGENENERACIJA GLOTIDNOG VALA
Santa Večerina Volić
Promuklost je simptom koji se čuje, znak koji može ali ne mora
ukazivati na bolesne promjene na glasnicama. Još i danas laringologija
i fonijatrija susreće se s fenomenom izrazite promuklosti i naoko
potpunog zdravih glasnica, grkljana i vokalnog trakta u cjelini, pa se
često olako takve promuklosti proglašavaju funkcijskim ili psihogenim,
a bolesnike šalju logopedima, fonetičarima i psiholozima kako bi
određenim metodama bolesniku vratili "normalan" glas. No, ponekad su
takve promuklosti ostale trajne, pogoršavale se do bezglasja, a struka
se osjećala bespomoćnom.
Iako je otkriće mogućnosti jednostavne vizualizacije glasnica (Emanuel
Garcia, 1854.) indirektnom laringoskopijom bilo ključno u tadašnjim
ograničenim metodama prikaza glasnica, također su limiti te metode dugo
vremena ograničavali naše spoznaje. Čak i kasnijom virtualnom metodom
prikazivanja titranja glasnica – stroboskopijom, nije učinjen veliki
odmak u razumijevanju funkcijskih disfonija, jer napete glasnice ne
mogu vibrirati, a mehanizam njihovog zakočenja nije bio jasan.
1980. godina bila je izuzetno važna za razvoj znanosti o glasnicama i
produkciji glasa. Potpuno neovisno Hirano i Večerina opisuju posebni
sloj sluznice glasnica (lamina propria mucosae), koji pokazuje
upadljivu pravilnost u svojoj građi. Dok Večerina naglašava i istražuje
odnos pravilno poredanih elastičnih i kolagenih niti, Hirano opisuje
tri sloja lamine proprije sluznice (površinski, srednji i duboki) od
kojih svaki ima svoje značenje u stvaranju glasa. U tijeku proteklih 20
godina ekspanzivno se razvijala nauka u glasu, imajući na umu
specifičnosti strukture glasnica i korelirajući te spoznaje sa
spoznajama dobivenim korištenjem novih vizualizacijskih tehnika koje su
jasno prikazivale kako glasnice vibriraju stvarajući glas. Tako je
uveden novi termin glotidni ili glotidni sluznički val pri čemu se
željelo naglasiti neovisno gibanje sluznice glasnica. Također je uveden
pojam fonokirurgije, koji se ponajprije odnosi na kirurgiju sluznice
glasnica, pri čemu su postavljene temeljne odrednice te kirurgije:
čuvanje sluzničnog sloja, kako ne bi nastao ožiljak koji bitno remeti
glotidni val. Ožiljci ili kaotični raspored vezivnih niti u sluznici
glasnica nerijetko dovodi do teških promuklost tj. kaosa u glasu, bez
obzira na naoko normalne glasnice nakon fonokirurških postupka.
U posljednjih 10 godina u Fonijatrijskom centru ORL klinike Šalata
bilježimo upadljiv porast promuklosti uzrokovane stanjenjem glasnica,
glotidnom brazdom na glasnicama, nelastičnosti glasnica, nejednako
izraženog Bernoullievog fenomena, ožiljaka u glasnici. Te smo promjene
skupno nazvali degenerativnom laringopatijom, a na njih, prema
statistici Fonijatrijskog centra Šalata (Referentni centar za
fonijatriju Ministarstva zdravstva RH) otpada skoro 20 % uzroka
promuklosti registriranih u Centru. U skladu s tim je i činjenica da
današnja znanost o glasu smatra ožiljke sluznice glasnica (vocal
fold
scar) najozbiljnijinm i najtežim problemom glasovne patologije.
Danas
se elastičnost glasnica i glotidni val kao njezin izraz testiraju
mnogim inovativnim metodama, kao što je primjerice kimografija (VKG)
ili ultrabrza kinematografije larinksa (HSV) glotisa i uz uporabu
računalne tehnologije za obradu digitaliziranog pokretnog slikovnog
zapisa kao što je npr. KIPS (Kay Imaging Processing System –
KayPentax). Na taj je način vizualizirano sve ono što smo naslućivali:
normalna sluznica glasnica ugiba se poput valova na moru ili jedra na
vjetru, a gubitak tog vala sudbonosan je za glas. Kako bi testirali
elastičnost i ugibljivost glasnica, te glotidni val, uveli smo autorske
testove poput testa inspiratorne fonacije ili zvučne frikcije u
kombinaciji s moduliranjem akustičke kontrole. To ne bismo mogli
izvoditi da nismo prvi u Hrvatskoj uveli transnazalnu
endovideo-fiberstroboskopiju. Kao jedan od važnih testova preuzeli smo
test rezonantne fonacije po Bumberu. Korištenjem tih metoda
registrirali smo i druge izvore vibracija u larinksu, raznolike otoke
sluznice koji nadomjesno
vibriraju i kreirali naziv sluznični glas. Iako je projekt sluzničnog i
glotidnog vala još u tijeku, dosadašnji rezultati već dovoljno govore o
temeljnoj važnosti sluznice larinksa i glasnica u stvaranju glasa. Ima
dovoljno indicija da je glotidni val temeljna odrednica zdravog glasa.
Iz ovakvih spoznaja proizlaze i potreba restauracije i regeneracije
glotidnog vala kao temeljne pretpostavke zdravog glasa. Obnoviti
glotidni val znači normalizirati oštećenu sluznicu glasnica. To nisu
samo elastične i kolagene niti, već također i ekstracelularni matriks
čiji se sastav intenzivno istražuje, s obzirom na njegov veliki značaj
u elastičnosti i ugibljivosti glasnica. Oštećenja strukture glasnica i
glotidnog vala viđamo vrlo često kod glasovnih profesionalaca, nakon
fonotraume, nakon kirurških zahvata na glasnicama, posebice onkoloških,
te kod djece izložene fonotraumi. Također s dobi raste vjerojatnost
oštećenja tog vrijednog vibratornog sloja, a kod nekih je ožiljak u
glasnici prirođen.
Nove vizualizacijske tehnike, novi fonatorni testovi, nove metode
specifičnih akustičkih analiza koje redovito primjenjujemo i spoznaje o
specifičnosti građe vibratornog sloja omogućile su nam dijagnostiku tog
sve češće viđenog entiteta. Naime mikro- ožiljci su krivo su bili
prepoznati kao funkcijske smetnje fonacije.
Takva nam preciznija
dijagnostika nalaže i potrebu regeneracije glotidnog vala. U prvoj
polovici proteklog desetljeća pokušali smo regenerirati glotidni val s
kolagenom i raznim medijalizacijskim tehnikama, jer je kod dovoljno
približenih glasnica ponekad moguće pobuditi glotidni val. U novije
vrijeme, nakon što smo prvi u Hrvatskoj ugradili masno tkivo u stanjene
i neelastične glasnice, smatramo to metodom izbora kod nekih težih
laringopatija. Međutim, sve ove metode ne mogu zamijeniti destruiranu
strukturu sluznice glasnica, te su poboljšanja u glasu nepotpuna. Zbog
toga su stremljenja svih vodećih glasovnih laboratorija u svijetu
usmjerena na iznalaženje optimalnog biogela, koji bi instiliran u
glasnice obnovio tkivni elasticitet neophodan za vibriranje. U
međuvremenu, dok traje to istraživanje pokušava se ugradnjom pojedinih
sastavnica ekstracelularnog matriksa i sluznice glasnica poboljšati
elasticitet glasničkog tkiva. Tako planiramo uskoro početi
primjenjivati hijaluron, autologni kolagen i autolognu fasciju u
sluznicu degeneriranih glasnica.
Nakon određenog povijesnog odmaka, postaje jasno da su mnoge funkcijske
promuklosti zapravo krivo protumačene, a da se zapravo radilo i gubitku
elastičnog sloja sluznice glasnica.
Nove spoznaje traže i nove oblike liječenja. To liječenje budućnosti
nije samo fonokirurško već će važnu ulogu imati i postoperacijska
regeneratorna stimulacija, koju će na temelju posebno osmišljenog
programa provoditi glasovni terapeut. Naime, već je počela klinička
primjena kultiviranih autolognih fibroblasta, koji uneseni u
degeneriranu sluznicu glasnica - regeneriraju vibratorni sloj pod
utjecajem stimulacijske glasovne terapije.
I kao što se promijenila
percepcija uzroka promuklosti, tako se mijenja i percepocija uloge
fonokirurgije i glasovne terapije. Radi se o jednom novom području
regeneratorne medicine. Taj vid regeneratorne medicine je jedino
rješenje za rastući broj vibratornih glasničkih oštećenja, koja su uz
bolju dijagnostiku i rezultat modernog fonotraumatskog načina glasovne
komunikacije.
Fonijatrijski centar ORL klinike Šalata u povijesti i danas
prepoznatljiv je i po svom doprinosu ovom segmentu znanosti o glasu. |
|
Ispunite
upitnik!
On će
Vam ukazati na moguću glasničku i glasovnu patologiju
zbog koje se trebate obratiti
liječniku. |
|
|
Svim
našim građanima, našim bolesnicima, medijskim djelatnicima, glasovnim
umjetnicima, te svim glasovnim profesionalcima (posebice onim kojim
mukotrpno odgajaju i educiraju našu djecu) djelatnici Fonijatrijskog
centra čestitaju Svjetski dan glasa.
|
Dr. Đurđica Kovač
Dr.
Tihana Ibrahimpašić
Dr.
Ratko Prstačić
Mara
Rašić, vms
|
mr. Ana Dembitz,
prof.
Neda
Čurčić, prof. logopedije
Vesna
Kirinić Papeš, prof. fonetike i informatolog
Damir
Tarokić, prof. psiholog
Tamara
Živković Ivanović, prof. logopedije
Brigita Imriš, prof. logopedije
|
|
Glavna sestra Zlatica Prodanović, vms
Pročelnica Fonijatrijskog centra Prof. dr .sc. Santa Večerina Volić
|
|
|
|
