PROMUKLOST- SIMPTOM KOJI SE ČUJE

Prof. dr. sc. Santa Večerina Volić, otorinolaringolog i fonijatar
Pročelnica Fonijatrijskog centra – referentnog centra Ministarstva zdravstva RH

Često u svom životnom i radnom okruženju, pa i u medijima čujemo promukle glasove. Međutim, isto tako često, posebice ako je taj glas dugotrajno promijenjen, ne obraćamo na to važnost i vežemo takav promijenjen glas za konkretnu osobu ocjenjujući to kao dio njezine osobnosti. Zapravo, niti promukla osoba, niti njezina okolina doživljavajući glas globalno, zaboravlja kako promjena glasa mijenja i doživljaj nečije osobnosti. Dakle, promukli glas mijenja nečiju osobnost, a ako se radi o ljudima koji žive od glasa mijenja njihovu profesionalnu osobnost.

Kako prepoznati promuklost kod sebe i drugoga, znamo li zašto smo promukli i što to znači za naše zdravlje i za našu osobnost, za našu profesiju.  Je li  normalno kad osjećamo glasovni zamor nakon glasovne uporabe te bol u mišićima vrata?

Promuklost (disfonija) može biti akutna i kronična, često se ponovno javlja, a ponekad se susrećemo i s drastičnim simptomom potpunog gubitka glasa - afonije.

Glas nastaje približavanjem i titranjem glasnica i tako nastaje temeljni glasnički ton. On biva u rezonancijskim šupljinama (nos, ždrijelo, dušnik) pojačan, odnosno pokretanjem artikulacijskih organa transformiran u glasove nekog jezika, u glasovnu poruku. Promuklost se najčešće pojavljuje kada se nešto događa na glasnicama, ali posebni oblici promuklosti javljaju se i kod promjena u grkljanu (ispod ili iznad glasnica) - jer se tada mijenja laringealna rezonancija: “bolesnici govore kao da u grlu imaju kuglu”.

Međutim glas nije samo proizvod titranja glasnica, rezonacije i artikulacije već i disanja, kao i utjecaja središnjeg živčanog sustava na glasovni mehanizam. Kad smo uzbuđeni, mijenja nam se glas, a kod stresa nerijetko se javlja i afonija, bezglasje, a da pritom nema morfoloških promjena na glasnicama. Dakle, morfološke promjene na glasnicama ili promjene napetosti glasnica zbog utjecaja psihe ili stresa jednako dovode do promuklosti i slušajući samo taj simptom za sada još nije moguće otkriti o čemu se radi.

Velika prednost te grane medicine (fonijatrija) se upravo sastoji u tome da se simptom čuje, jer i najmanja promjena mase, oblika i napetosti glasnica dovodi do čujnog upozorenja, pa tu prednost ranog očitovanja nekog patološkog procesa treba iskoristiti i otići na pregled. A on je jednostavan, ambulantni i uključuje razne metode prikaza glasnica i grkljana, u novije vrijeme se slika glasnica monitorira, arhivira kompjuterski kao što je to slučaj npr. u Fonijatrijsko centru Šalata koji je referentni centar za fonijatriju (glasovnu komunikaciju) Ministarstva zdravstva RH. Tu možete ne samo snimiti Vaše glasnice, već se snima dinamika proizvodnje glasa, odnosno primjenom  “slow motion-a” vide se i analiziraju titraji glasnica i valoviti glasnički val. Također Vaš glas može biti i akustički analiziran, određena njegova temeljna frekvencija, te utvrđen šum koji stvara promuklost.

Govor i proizvodnja glasa su vezani za mišićnu aktivnost i napor, posebice kod glasovnih profesionalaca koji osim velike uporabe glasa nisu usvojili tehniku koja čuva glas. Kod njih i kod drugih ljudi koji forsiraju glasovnu uporabu, javlja se najprije jača prokrvljenost glasnica, a zatim i izrasline na glasnicama u obliku prokrvljenog polipa. Takvi se polipi moraju fonokirurški odstraniti, pazeći pritom na specifične i osjetljive strukture glasnica, a glas je nakon toga potpuno normalan.

Žene posebice vezano uz govornu profesiju i dominantna, brbljava djeca dobivaju na granici prednje i srednje trećine glasnica, na slobodnom rubu glasnica manje izbočine  mekane ili kasnije tvrde), koje zapravo predstavljaju reakciju tkiva na mehanički sudar glasnica tijekom  forsirane glasovne uporabe, to jest radi se fonatornom stresu odnosno fonatornoj traumi. Kod svih takvih bolesnika glasnice su napete i to je primjer kako funkcijski poremećaj vezan čak i uz psihički stres može dovesti do organskih promjena. Mekani se čvorići konzervativno liječe, a ako se ne usvoji relaksirana tehnika govora vraćaju se. Tvrde čvoriće uspješno operiramo također koristeći mikrofonokirurgije.

Ako se promuklost vezana uz čvoriće zanemari, i dalje forsira glas nastaju i druge promjene na glasnicama – mikroožiljci koji mijenjaju elastičnost glasnica i koji mogu dovesti  do stanjenja glasnica i vrlo lošeg glasa, medijski skoro neupotrebljivog.

Ponekad kao rezultat forsiranja glasa nastaje i krvarenje u glasnicu – hematom, tada npr. na pozornici glumcu ili pjevaču odmah nestaje glas. Liječenje je konz, uz strogo glasovno mirovanje tj šutnju. Veliko naprezanje tijekom govora aktivira i lažne glasnice, što dovodi i do njihovog zadebljanja, što opet daje specifičnu promuklost.

Čak i onda kad su glasnice na prvi pogled ravne i urednog izgleda, a bolesnik promukao, naše specijalizirane pretrage otkrivaju gubitak  glotidnog vala i elasticiteta glasnica, što je posljedica fonatornog stresa. Slične promjene stanjenih i neelasatičnih glasnica imaju stariji ljudi, posebice žene u menopauzi, ali su takve promjene ponekad i prirođene. Određeni broj naših bolesnika doista nema nikakvih promjena na glasnicama, ali im je glas promijenjen i osjećaju bol tijekom govora, jer zbog određenih psihičkih tegoba koče glasnice i na posebni ih način forsiraju, što nakon dugog trajanja ipak dovodi i do promjena u strukturi glasnica.

Svaka virusna infekcija gornjih dišnih puteva, može dovesti do upale glasnica i do promuklosti. Ponekad ta akutna hiperemija  prelazi u kroničnu  naročito onda ako akutna forma nije liječena. a bolesnik je forsirao upaljene glasnice. Na glas utječe i vraćanje kiselog želučanog soka, stvarajući posebne promjene u stražnjem dijelu glasnica (granulom i  ranicu) tako da je govor popraćen jakom laringealnom boli.

Već smo navikli na glas žena koje puše kao nešto uobičajeno. Taj je glas najprije mukao, a s vremenom postaje sve dublji, monotoniji i muški. Naime, pušenje znatno oštećuje glasnice te u nekih bolesnika (pretežno žena) dovodi do nakupljanja tekućine u sluznici glasnica, te glasnice izgledaju kao vodeni baloni, koji naravno onda mogu titrajući  proizvoditi samo duboki i bubnjajući glas, medijski u tom stadiju doista neučinkovit. Takvi pušački edemi se uspješno fonokirurški liječe, čuvajući za fonaciju dragocjene dijelove sluznice glasnica. Naravno da su rezultati bolji, a  duljina oporavka kraća ako se edemi glasnica operiraju u ranijoj fazi.

Pušenje također djeluje na epitel glasnica i cijelog grkljana, te može izazvati promjenu epitela – tzv. rizičnu leziju laringealnog epitela, koja može s većom vjerojatnošću prijeći u rak glasnica odnosno grkljana.

 I svakako ne smijemo zaboraviti da promuklost može biti i znakom karcinoma glasnica i grkljana. Međutim, činjenicu da se simptom čuje treba iskoristiti i kod svakog promijenjenog glasa doći otorinolaringologu i fonijatru, koji će otkriti o čemu se radi, dati smjernice o liječenju i čuvanju glasa, a u slučaju potrebe  izvršiti operaciju. Ako se radi o raku glasnica, te ako smo se javili čim smo postali promukli, tada se radi o ranoj fazi koja je potpuno izlječiva.

I na kraju poruka: naš glas nas upozorava, a tehnika otkriva i najmanje promjene na glasnicama i u glasu. Iskoristite tu mogućnost, čuvajte svoj glas. To je poruka ne samo onim kojima glasnice život znače (glasovni profesionalci) nego svima, jer glasovna komunikacija predstavlja jednu od najvećih vrijednosti međuljudske komunikacije. Stoga glas treba njegovati i čuvati a ne krivo upotrebljavati, kako ne bismo uzrokovali niz bolesnih i opasnih promjena na glasnicama.

Frame1.JPG Frame2.JPG Frame3.JPG
Slika 1. Polip na slobodnom rubu glasnice
Slika 2. Vokalni noduli
Slika 3. Izraziti pušački edemi glasnica