FONIJATRIJSKI CENTAR ORL KLINIKE ŠALATA
Referentni centar za fonijatriju Ministarstva zdravstva RH Pročelnica: Prof. dr. sc. Santa Večerina
PARALITIČKA DISFONIJA
Santa Večerina Volić, Đurđa Kovač i Vesna Kirinić Papeš
Kada se radi o paralitičkoj disfoniji logopedi i glasovni terapeuti, odmah žele primijeniti program za poboljšanje glasa, a mi se otorinolaringolozi i fonijatri prvo zapitamo zašto je paraliza glasnice nastala?
MediaStroboscope
 Paralizu glasnice dijagnosticiramo vizualizacijom larinksa a to su našem Centru najmodernije dijagnostičke tehnike: Media Strobe, endovideolaringostroboskopija i endovideolarigofiberskopija.
WinSalendovideolaringostroboskopija i endovideolarigofiberskopija
Dijagnoza pareze ili paralize glasnice imperativno nam nalaže traganje za njezinim uzrokom.
Klasični najčešći uzroci  paralize glasnica su:
  1. Operacija štitnjače
  2. Virus gripe
  3. Ca bronha
  4. Tumori ( primarni, metastatski) medijastinuma
  5. Ca štitnjače
  6. Kirurški zahvati na vratu, medijastinumu, toraksu, operacije aorte
  7. Prolongirana intubacija
  8. Traume larinksa i vrata (ratne ozljede)
 Razvojom dijagnostičkih procedura (egzaktnija dijagnostika) i, kao i proširenjem broja terapijskih intervencija proširuje se naša spoznaja o mogućim uzrocima paralize povratnog živca:
vakcinacija protiv gripe
srčane anomalije
sklerozacija paratiroidnih tjelešaca
kirurške intervencije na vratnoj kralježnici (npr prednja cervikalna deskektomija)
abscessus gl. thyroideae
karotidna endarterektomija
neurokirurške intervencije
Nakon utvrđenja etiološkog čimbenika, planira se postupak funkcijskih fonacijskih pretraga i terapijskih postupaka.

Glasovnoj se terapiji pristupa onda kada je završena primarna medicinska terapija (npr. odstranjenje tumora). No i tada se glasovnoj terapiji mora pristupiti najranije moguće kako bi se spriječili atrofični procesi zdrave i bolesne glasnice.

 Uzorak od 50 bolesnika s jednostranom paralizom rekurensa  različite etiologije:
30 žena, 20 muškaraca, raspon dobi od 14 do 72.

Dijagnostički parametri: 
Aerodinamički testovi fonacije
Media Strobe (amplituda, faza, odnos otvorena versus zatvorena faza, glotidni val, jitter, shimmer, temeljna laringealna frekvencija, odnos harmoničnosti i šuma), endovideolaringostroboskopija
  Prikaz rezultata konzervativne terapije
MFV manje od 8 sek, MF  veći od 400 ccm, te gubitak glotidnog vala u periodu glasovne terapije duljem od 2 mjeseca sugeriraju potrebu fonokirurškoig zahvata.
Cilj istraživanja: utvrditi razloge neuspješnosti konzervativne terapije u 12, bolesnika.
Rezultati:
  1. Svi su bolesnici bili stariji od 50 godina sa znacima degenerativne laringopatije.
  2. Dvoje je bolesnika imalo skvrčenu, fibroziranu glasnicu od prethodnih zahvata.
  3. Troje je bolesnika pulmektomirano (manji vitalni kapacitet)
  4. Dvoje je bolesnika operiralo srce i imalo i dalje određene srčane tegobe.
  5. Nestanak glotidnog vala, stanjenje mase i deformitet slobodnog ruba paralitične glasnice i
  6. REDUKCIJU GLOTIDNOG VALA, GLOTIDNI SULKUS I STANJENJE MASE “ZDRAVE” GLASNICE.
Zaključak:
Za neuspjeh konzervativne terapije kod jednostrane paralize rekurensa odgovorno je opće stanje bolesnika ali i stanje obih a ne samo paralitične glasnice. 

Rano započetom glasovnom terapijom možemo donekle to stanje spriječiti.

Zbog toga je neophodan uski kontakt i razumijevanje ove patologije terapijskog  tima tj. fonijatra i logopeda.